Funkcije i načini ostvarenja lika junaka u bajkama iz doline Neretve

Sedam rukopisnih zbirki donosi folklornu građu koja je sakupljena terenskim istraživanjem djelatnika nekadašnjega Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu sredinom prošloga stoljeća na području doline Neretve. Dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli (1956; 1964) jedine donose bajke, uz ostale prozne oblike, dok još jedino rukopisne zbirke Nikole Bonifačića Rožina i Ivana Ivančana donose predaje, anegdote i legendarne pripovijetke sakupljene na tome prostoru. Uvidom u građu utvrđeno je da su dvije rukopisne zbirke Maje Bošković-Stulli relevantne za selekciju građe koja se proučava u ovome radu. Sveukupno se može prepoznati dvadeset bajki u obje zbirke, osam ih za junaka ima mladića, a dvanaest bajki ima junakinju, odnosno djevojku kao glavnoga lika. Proučavanje će biti usmjereno na bajke u kojima mladić ostvaruje funkcije junaka bajke. Pozornost je rada usmjerena na lik junaka i principe i metode kojima junak savladava zadatke i izazove. Oni se ostvaruju fizičkom snagom, snagom uma / lukavošću i čarobnom pomoći. Proučit će se specifični motivi ostvarenja mladića kao junaka bajke kako bi se utvrdili načini na koje se ostvaruju ta tri različita puta junaka. U analizi funkcija likova primijenit će se kulturno-povijesna metoda kojom će se prikazati zakonitosti oblikovanja svijeta junaka u kontekstu feudalnoga srednjovjekovlja, socijalno-povijesna metodu kojom će se proučiti način na koji lik junaka ostvaruje uspon na društvenoj ljestvici s osvrtom na psihoanalitički i mitološki pristup kojim će se pokušati upozoriti na motive arhetipske vrijednosti u kontekstu psihoanalitičkoga čitanja bajki.