Ostvarivanje prava na obrazovanje učenika migrantskoga porijekla kroz prizmu njihova „glasa“

glasa" Ana Širanović Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu 1. Uvod Z aključno s 1. siječnja 2024.godine, u Europskoj je uniji približno 7,5 milijuna osoba mlađih od 18 godina živjelo bez državljanstva zemlje boravišta, što čini 9,4 % ukupnoga broja maloljetnika te 17,4 % ukupnoga broja stanovnika bez državljanstva (Eurostat, 2025).Najveći udio među njima zabilježen je u dobnoj skupini od 5 do 9 godina (29,8 %), a slijedi ga skupina od 10 do 14 godina (27,7 %) (Eurostat, 2025), što obuhvaća dobne skupine školskih obveznika u većini europskih zemalja.U Hrvatskoj je zaključno s istim datumom zabilježeno ukupno 11 933 maloljetnika bez hrvatskoga državljanstva, od kojih 10 075 djece do 15 godina starosti (Eurostat, 2025).Ovi, učenici migrantskoga porijekla 5 , izrazito su heterogena skupina, koju obilježava širok raspon različitosti, uključujući zemlju porijekla i etničku pripadnost, socioekonomski status, kulturu, jezik i vjeroispovijest, prethodna odgojno-obrazovna iskustva i druga identitetska obilježja, a osim primjerenoga adresiranja njihovih također raznolikih potreba, kvalitetnu integraciju te odgoj i obrazovanje ovih učenika determiniraju i odgojno-obrazovni pristupi te resursi na raspolaganju u pojedinim državama i školama primateljicama (Janta i Harte, 2016).Stoga je iznimno zahtjevno sažeto obuhvatiti izazove u odgoju i obrazovanju učenika migrantskoga porijekla.Ipak, pojedine analize (Janta i Harte, 2016; Noorani i sur.2019; Nusche, 2009) uspijevaju identificirati neka njihova zajednička obilježja te sintetizirati ključne dijeljene izazove.Najizraženiji izazov 6 s kojim se suočava većina učenika migrantskoga porijekla jezična je barijera (Cerna, 2019; Janta i Harte, 2016; Noorani i sur.2019; Nusche, 5 Populaciji djece migrantskoga porijekla pripadaju još i djeca koja čine takozvanu drugu generaciju imigranata, a koja mogu imati državljanstvo zemlje boravišta.Riječ je o djeci kojoj je barem jedan roditelj imigrant rođen u stranoj zemlji.Recentni statistički podaci o broju takve djece nažalost nisu pronađeni.Pronađeni su samo podaci o broju druge generacije imigranata u dobi od 15 do 74 godine: u 2023.godini u Europskoj ih je uniji zabilježeno 21,8 % (Eurostat, 2024).6 Ovdje se ističu samo izazovi čije je prevladavanje moguće u okviru napora učitelja i nastavnika, s obzirom na to da su analizirani podaci dominantno usmjereni na mikrokontekst razreda, nastave i odnosa učenika migrantskoga porijekla i njihovih učitelja i nastavnika, a izostavljaju oni koji traže isključivo strukturna rješenja na razini države i njezinih institucija.