OBRASCI CITIRANJA U PODRUČJU KNJIŽNIČNIH I INFORMACIJSKIH ZNANOSTI USPOREDBOM PODATAKA IZ SCOPUSA I GOOGLE SCHOLARA: 2000. – 2024.

Cilj je ovoga rada usporedbom podataka u bazama Scopus i Google Scholara (GS) istražiti obrasce citiranja u području knjižničnih i informacijskih znanosti (KIZ-u) u posljednjih dvadesetak godina. Nastojalo se utvrditi ima li razlike u obrascima citiranja između Scopusa kao komercijalne i selektivne baze te GS-a kao sveobuhvatne, inkluzivne tražilice u otvorenome pristupu. Također se nastojalo utvrditi postoje li citatni utjecaji unutar područja koji se odvijaju izvan komercijalnih kanala znanstvene komunikacije. Metode. Kao ključna sintagma za pretraživanje odabrana je library and information science uz vremensko ograničenje od 2000. do 2024. godine. Istraživanje je provedeno 28. lipnja 2024. u bazama Scopus i GS. S obzirom na to da sučelje GS-a nije prikladno za bibliometrijske analize, upotrijebljen je softver Publish or Perish. U obje je baze izdvojeno po 100 najcitiranijih radova. Rezultati. Među najcitiranijim radovima u Scopusu 96 % čine članci, dok ih je u GS-u 86 %, pri čemu ostatak pretežno čine knjige (10 %). Prosječna godina objave najcitiranijih radova u obje je baze 2010. Kao najčešće teme na temelju izraza ili riječi u naslovima u obje baze izdvajaju se: analysis, research, information(s) i bibliometric(s). Prosječan broj autora po radu iznosi 2,2 u Scopusu i 2,1 u GS-u. Najučestaliji autor u obje baze je Hjørland Birger. Prema autorskim afilijacijama u Scopusu prevladavaju ustanove iz SAD-a i ostalih anglosaksonskih zemalja te Kine, Danske i Nizozemske. Najproduktivnija je država SAD, a slijede Kanada, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kina. U obje se baze na prva tri mjesta najčešćih časopisa pojavljuju isti naslovi. Rasprava. Rezultati ukazuju na znatnu, premda ne i potpunu podudarnost u obrascima citiranja u Scopusu i GS-u. Zaključak. Iako je u GS-u prisutan veći postotak knjiga, u obje baze dominiraju članci, pojavljuju se slične teme na temelju izraza ili riječi u naslovima, isti je najcitiraniji autor i gotovo su isti najučestaliji časopisi. Prema provedenoj analizi ne postoje citatni utjecaji unutar KIZ-a koji bi se odvijali izvan komercijalnih publicističkih puteva. Ključne riječi: Knjižnične i informacijske znanosti; citatna analiza; bibliometrijska analiza; Scopus; Google Scholar