Dinamička analiza termičkih i energetskih svojstava građevinskih materijala u višeslojnom omotaču zgrade

Read full text Summarise with VIRAT
Authors: Milica Mirković Marjanović
Cited by: 0

Summary

No summary yet. VIRAT can read this paper and write a plain-language summary of its aim, methods, key findings and limitations.

Summarise with VIRAT Free to try with your Science Catalogs account.

Abstract

U ovoj doktorskoj disertaciji su razmatrana dva problema: problem određivanja termalnih odzivnih faktora za ravne višeslojne građevinske pregrade (zidove) i konstruisanje novog tipa grejne ploče za merenje toplotne provodljivosti termoizolacionih materijala. U prvom delu doktorske disertacije je prikazan konduktivni model transporta toplote kroz fasadni višeslojni ravni homogen zid koji se sastoji od pet slojeva materijala poznatih debljina i termičkih karakteristika i deo je termičkog omotača zgrade. Eksperimentalna merenja temperature vazduha, temperature zida i gustine toplotnog fluksa su vršena u periodu od godinu dana od 01.11.2016. do 07.11.2017. na svakih 5 minuta. Rezultati merenja su prikazani i opisani u doktorskoj disertaciji. Takođe za isti zid je izvršen numerički proračun i prikazana je analiza transporta toplote u vremenskom i frekventnom domenu. Urađena numerička analiza u frekventnom domenu je bazirana na proračunu za određivanje dinamičkih termičkih parametara termičkog omotača zgrade. U numeričkom proračunu u frekventnom domenu su izračunate transfer matrice kroz predmetni zid u skladu sa standardom SRPS ISO 13786, a nakon toga su dobijene vrednosti dinamičkih termičkih parametara termičkog omotača zgrade: dekrement faktor f, fazno kašnjenje termičke transmitanse Δtf i admitanse Δty i površinske toplotne kapacitete κ koji zavise od perioda (frekvencije) varijacije temperature. U numeričkoj analizi u vremenskom domenu je korišćeno analitičko rešenje bazirano na Grinovim funkcijama. Pod pretpostavkom da su termički kontakti na spojevima materijala idealni, prikazan je inovativan postupak za pronalaženje opšteg rešenja nestacionarne diferencijalne jednačine provođenja toplote u višeslojnoj homogenoj građevinskoj konstrukciji zida uz mešovite granične uslove. Korišćena je tehnika razdvajanja promenljivih i transformisanja početnog homogenog problema sa nehomogenim i vremenski zavisnim graničnim uslovima u nehomogeni problem sa odgovarajućim homogenim i vremenski nezavisnim graničnim uslovima. Analitičko rešenje zasnovano na Grinovim funkcijama u vremenskom domenu je dobijeno za proizvoljan broj slojeva i može se koristiti za različite granične uslove. Za analizu u vremenskom domenu je razmatran transport toplote u dinamičkim uslovima kroz višeslojni fasadni zid. Kao ulazni podaci za numeričku analizu u vremenskom domenu korišćeni su podaci dobijeni eksperimentalnim „in-situ“ merenjem temperature zida i gustine toplotnog fluksa spolja i unutra za numeričku simulaciju i određivanje nestacionarne temperaturne raspodele i raspodele toplotnog fluksa unutar posmatranog višeslojnog zida. Razvijeno je softversko rešenje za određivanje termalnih odzivnih faktora za višeslojne planarne građevinske pregrade korišćenjem Grinovih funkcija. Softversko rešenje je razvijeno u programskom jeziku „Python“ korišćenjem numeričkih bibilioteka otvorenog tipa „scipy“ i „numpy“. Prednost ovakvog novog pristupa za proračun termalnih odzivnih faktora pomoću Grinovih funkcija se ogleda u tome što se termalni odzivni faktori za prostornu i vremensku raspodelu temperature i gustine toplotnog fluksa unutar zida mogu dobiti pomoću Grinove funkcije sa širokim spektrom funkcija oblika. Dobijeni rezultati su upoređeni sa rezultatima dobijenim eksperimentalnim merenjem kao i sa numeričkim rezultatima baziranim na rešavanju jednačine provođenja toplote metodom konačnih zapremina (FVM). Najveće razlike između rezultata dobijenih pomoću metode termalnih odzivnih faktora i metode konačnih zapremina bile su na unutrašnjim i spoljašnjim površinama zida, dok je unutar zida postojalo dobro slaganje. Problematika merenja toplotnog prolaza kroz određeni broj paralelnih i ravnih slojeva prethodno definisanih fizičko-mehaničkih svojstava upotrebljava se i pri ispitivanjima toplotne provodljivosti materijala, od kojih su neka standardizovana. Metoda sa zaštićenom grejnom pločom predstavlja jednu od najčešće korišćenih metoda za merenje toplotne provodljivosti građevinskih materijala pri stacionarnim uslovima. U drugom delu doktorske disertacije je prikazan postupak pravljenja „nove“ inovirane grejne ploče za merenje koeficijenta toplotne provodljivosti građevinskih materijala. Grejna ploča je konstruisana za standardno merenje koeficijenta toplotne provodljivosti za obostrano simetrično postavljena dva uzorka na koje su sa gornje i donje strane postavljene dve rashladne ploče. Grejna ploča je ukupnih dimenzija 750 mm x 750 mm i sastoji se od dve ploče: tople ploče u centralnoj zoni dimenzija 500 mm x 500 mm i zaštitne ploče prstenasto postavljene oko nje. Novi koncept grejne ploče ima specifičan dizajn u pogledu malog toplotnog mosta, odnosno mesta spoja tople i zaštitne ploče koji je popunjen termoizolacionim lepkom. Temperaturska razlika između te dve ploče je kontrolisana korišćenjem termoparova u diferencijalnom spoju koji su raspoređeni po obimu kontakata ploča. Grejači tople i zaštitne ploče su postavljeni u specijalno formirane kanale unutar grejne ploče i izvedeni su korišćenjem žice za izradu termoparova K tipa. Ovi termoparovi su vezani za svoje standardne priključke koji su fiksirani za grejnu ploču. Preko fiksnih priključaka je ostvareno napajanje grejača naponskim dvokanalnim nezavisnim izvorom. Postojeće rashladne ploče su iskorišćene i unapređene korišćenjem automatizovanog rashladnog kupatila. Na površinama grejne ploče postavljena su dva tanka fluksmetra sa velikom mernom površinom i merni metod je promenjen. Novi uređaj je predviđen da radi metodom sa dva toplotna fluksmetra i sa dva uzorka obostrano postavljena iznad i ispod grejne ploče. U okviru disertacije izvršena je verifikacija nove grejne ploče proverom energijskog bilansa i proverom temperaturne uniformnosti i stabilnosti tople ploče na osnovu čije analize je dobijena toplotna uniformnost odnosno ujednačenost zagrevanja, a time i zadovoljena toplotna stabilnost ploče. Posmatran je kondukcioni transport toplote kroz toplotni most između tople i zaštitne ploče i dobijene su zanemerljive temperaturske razlike između unutrašnje tople i spoljašnje zaštitne ploče. Ocena validnosti grejne ploče je izvršena na osnovu provere rada rashladnih ploča gde je tokom perioda stacionarnosti potvrđeno da su rashladne ploče temperaturski uniformne. Izračunat je ivični temperaturni koeficijent „e“ koji predstavlja ocenu latelarnih gubitaka kroz uzorak. Na osnovu njegove dobijene vrednosti zaključeno je da su lateralni gubici zanemarljivi, odnosno da je konstrukcioni zahtev za sprečavanje lateralnih gubitaka, u smislu provere izolacionih svojstava kućišta, zadovoljeni. Validacija grejne ploče je takođe izvršena međulaboratorijskim ispitivanjem, ispitivanjem koeficijenta toplotne provodljivosti referentnog materijala kao i numeričkom analizom u programskom paketu „ANSYS 16.0.”. Sva dobijena merenja su analizirana i zaključeno je da se nalaze u zadovoljavajućem opsegu.

Fields of Study & Subjects

Building energy efficiency and sustainability Building Energy and Comfort Optimization Heat Transfer and Numerical Methods

Publication details

Journal / source
RIMS - Repository of the Institute for Material Testing
Publication date
1 January 2026
Language
SR
Document type
Thesis